Inke uspešno živele bez novca i trgovine [TXT]

Sa središtem u današnjem Peruu, carstvo Inka se protezalo preko vrhova Anda do obale, a uključivalo je i delove današnje Kolumbije, Čilea, Bolivije, Ekvadora i Argentine. Carstvo je bilo povezano mrežom puteva čija je kompleksnost mogla konkurisati i onima u Starom svetu. Imali su mnoštvo hrane, tekstila, zlata i lišća koke, bili su majstori gradnje Novog sveta. Uprkos svemu tome nikada nisu imali novac. Osim toga, nisu imali niti jednu jedinu trgovinu.


Carstvo Inka verovatno je jedina napredna civilizacija u istoriji koja na nijednom delu svoje teritorije nikada nije imala trgovački stalež ni bilo kakve trgovine. Kako im je to uspelo?




Mnogi aspekti života Inka su ostali tajna, delom i zbog toga što izveštaji o životu tog naroda dolaze od Španaca koji su ih na kraju i istrebili raznim evropskim bolestima. Prvo su im preneli boginje koje su po nekim procenama ubile i do 90 posto populacije Inka, a potom su ih dokrajčili tifusom, sifilisom, gripom, difterijom, rubeolom i ponovno boginjama. Naše znanje o tim događajima i razumevanje kulture Inka dolazi od nekoliko posmatrača, većinom španskih misionara, sveštenika kao i istoričara Blasa Valere, koji je rođen u Peruu dve decenije nakon pada carstva Inka.

Beleške od misionara i Valere opisuju Inke kao majstore gradnje i planskog raspolaganja zemljom, sposobne za sofisticiranu planinsku poljoprivredu. Gradove su podizali od velikih kamenih blokova koji su bili tako precizno isklesani da su međusobno prijanjali bez ikakvog veziva.

Njihovo je društvo bilo toliko bogato da su sebi mogli priuštiti da stotine ljudi specijalizovanih za planiranje poljoprivrede 'osmisli' kako će iskoristiti novoosvojena područja. Gradili su tzv. terasaste farme na obroncima planina i na njima su sadili od krompira i kukuruza do kikirikija i tikvica. Gde će se šta saditi se pažljivo biralo prema prosečnim temperaturama i nadmorskoj visini. Takođe su sadili i drveće kako bi tanki gornji sloj tla ostao u dobrom stanju.

Njihovi arhitekti bili su jednako talentovani kao i poljoprivrednici. Dizajnirali su i izgradili enormne piramide, koje su navodnjavali sofisticirani vodovodi poput onog pronađenog u Tiponu i spajali sistemi popločanih puteva, izgradili su enormno velike hramove poput Pachacamaca, pa grad Machu Picchu koji nije bio grad u klasičnom smislu reči. Najverovatnije je izgrađen kao carski posed i religijsko utočište. Nisu imali pismo pa su graditelji matematički sve tačno izračunavali uz pomoć sistema čvorova na konopcima. I uprkos svoj toj produktivnosti Inke su se uspele odupreti uvođenju novca i trgovine.

Tajna njihova velikog bogatstva je možda u njihovom neobičnom 'poreskom sistemu'. Naime, radnici i poljoprivrednici su proizvodili deo robe za sebe, a deo za cara i plemstvo. Vlasti su ipak, oni bili siguran izvor radne snage za radove bilo kakve vrste, ali i ostale kraljevske poduhvate. Država je skupljala svu proizvedenu robu - hranu, vunu, tekstil, itd. i spremala je u skladišta. Svaki grad je imao najmanje dva skladišta - jedno za vladara i jedno za građane. Dakle, produkcija, distribucija i upotreba svih dobara bila je kontrolisana od strane vlasti. Svaki građanin je od države zauzvrat dobio sve što mu je bilo potrebno za život - hranu, alat, neobrađene materijale i odeću,tako da nisu imali potrebu ništa da kupuju. Kako nije bilo trgovina, nije bilo ni potrebe za uvođenjem neke valute ili novca. Ipak, Inke ponekad jesu i trgovale. Ali, nikada među sobom već samo s drugim narodima. Menjali su svoja dobra jedino za ona koja nisu mogli da proizvedu sami.

Popularne teme sa bloga

RTANJSKA PIRAMIDA: Ovo su rezultati istraživanja koji se kriju daleko od očiju javnosti!

Da li je 0 rh- (negativna) krvna grupa nasledje Anunnakija?

Jugoslav Petrušić - Dominik

Težina Lanaca (2010)

Rothschildova hobotnica nad Balkanom

Smilja Avramov: Nemačka nastavlja nacističku politiku

Misterija Epifize [TXT]

Transurfing Realnosti , Vadim Zeland

Krešimir Mišak: Ne gledajte televiziju i izbjegavajte posrednike